
Kolumna Biljane Stepanović
Ima se, može se, je li tako?
Broj 90, maj 2022.
Kad naiđu teška vremena, posebno u dva uzastopna talasa – prvo korona, pa rat u Ukrajini, državi je potreban novac. Na stranu bogate evropske zemlj...
Aprilski izbori pokazali su sve slabosti srpske opozicije. Rezultatima možda jedino mogu da budu zadovolјne nacionalno orijentisane stranke koje su uspele da uđu u parlament, čime su obezbedile ne samo finansiranje iz budžeta, već i određen pristup medijima, kao i politički legitimitet. Ipak, ni oni nemaju puno razloga za optimizam; dve liste su prošle cenzus samo zato što je smanjen na 3%.
Neuporedivo veće apetite imale su prozapadne stranke, posebno koalicija „Ujedinjeni za pobedu“. Sudeći po ponašanju tokom izborne noći i kasnije, utisak je da su, posebno Dragan Đilas i njegovi saradnici, postali žrtve sopstvene propagande. Teško je nabrojati sve, danas očigledno potpuno proizvolјne tvrdnje koje je mesecima u javnosti i preko društvenih mreža iznosio Đilas na osnovu „pravih istraživanja“ javnosti, optužujući praktično sve druge istraživače da su agenti vlasti i preteći krivičnim gonjenjem. Ipak nije loše da se podsetimo nekoliko karakterističnih teza: rejting Aleksandra Vučića pada u kontinuitetu (a dobio je rekordnih 2.250.000 glasova), „dobijaju Beograd“ ako glasa više od 900.000 birača (a glasalo je 920.000 i daleko su od većine) kao i „informacija“ koju je plasirao na RTS-u pet dana pre izbora da njegova lista dobija čak 28% glasova na republici (a završili su sa 13,7%).
Osim lošeg rezultata (u odnosu na očekivanja) izbori su pokazali i potpunu nesposobnost prozapadne opozicije: klјučne, izborne noći, „Ujedinjeni za pobedu“ nisu izneli nijedan podatak o nepravilnostima na biralištima, niti su objavili „svoje rezultate“, pa je javnost morala da se zadovolјi samo onim što su saopštavali iz Ipsosa i Cesida, da bi oko 11 sati uveče rezultate objavio lično Vučić. Doduše, po izrazima lica Đilasa i ostalih i praznim izjavama Ponoša, Tepić i Jankovića videlo se da su doživeli debakl; ni druga prozapadna koalicija „Moramo“ nije se pokazala mnogo bolјom. Doduše, oni su pevali te noći pred kamerama, iako je njihov rezultat bio tanak; da nije cenzus snižen ni oni ne bi prošli sa 4,7% glasova.
I umesto da prihvate debakl i povuku određene pouke za budućnost (lokalni izbori dolaze za dve godine), prozapadne stranke su posle dva dana pokrenule postupak poništavanja izbora na više stotina mesta. To je bilo hvatanje za slamku u nadi da će ponavlјanjem izbora na velikom broju mesta uspeti da proguraju listu Borisa Tadića „Ajmo lјudi“ da pređe preko cenzusa i time uskratiti SNS-u i SPS-u većinu u Skupštini Beograda.
Ali, tu se odmah videlo da je cela priča nategnuta; ne samo što je opoziciji trebalo duže od 36 sati da se oglasi o navodnim nepravilnostima, a da nisu ni na internetu objavili detalјe tih navoda, nego su prigovori podneti samo za beogradske izbore, a ne i za predsedničke i parlamentarne na tim istim mestima. Za takav postupak nemaju objašnjenja, pa ih treba upitati da li smatraju da postoji neki „beogradski fantom“ koji na više od 100 mesta (odnosno preko 10% birališta u Beogradu) pravi „cirkus“ samo za gradske izbore, a ne i za ostale? Ili možda opozicija misli da famozni Vesić ima neke natprirodne moći da samo falsifikuje gradske izbore, odnosno listiće u jednoj kutiji, pred svim opozicionim kontrolorima?
Na kraju, cela strategija „guranja“ Tadićeve liste se obila tvorcima o glavu, pa su tako SNS i SPS umesto 55 mandata dobili 56, a klјučni mandat je izgubila upravo koalicija „Ujedinjeni za pobedu“.
Tu nije kraj greškama koje je opozicija učinila. Dragan Đilas se sam, da nije pitao nikoga od koalicionih partnera, pozvao na razgovor kod Vučića, što je ovaj iskusno odmah prihvatio. To je izazvalo lavinu negativnih reakcija svih Đilasovih koalicionih partnera i po svemu sudeći za večna vremena je rasturilo mogućnost buduće koalicije sa Vukom Jeremićem.
Na to sve Vučić samo trlјa ruke; pokazao je pravu političku veštinu kada je posle ponovlјenih izbora prilično neodređeno ponudio „u jednom trenutku“ nove beogradske izbore; kada - naravno nije precizirao. A u međuvremenu će se njegovi protivnici gložiti između sebe, dok će Vučić nove izbore (možda) zakazati tek kad bude siguran u pobedu i za njega u najpovolјnijem trenutku. A veliko je pitanje da li će ovako pocepana i razjedinjena opozicija (jer se više prozapadne stranke neće okupiti kao na ovim izborima) bilo šta uraditi; čak naprotiv, lako je pretpostaviti da će zbog malog odziva naprednjaci ostvariti mnogo bolјi rezultat. Naravno, ako u međuvremenu zbog ukrajinske krize Vučić ne napravi neku tešku grešku.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 90, maj 2022.
Kad naiđu teška vremena, posebno u dva uzastopna talasa – prvo korona, pa rat u Ukrajini, državi je potreban novac. Na stranu bogate evropske zemlj...
Broj 90, maj 2022.
„Štark do 2025. vidim u top tri konditora u Adrija regionu. Cilj nam je da budemo kompanija koja izvozi van Srbije jednako koliko i prodaje u Srb...
Broj 90, maj 2022.
U poslednjih deset godina Republika Srbija je iz budžeta isplatila oko milijardu evra za kazne i penale. Samo ove godine na ime kazni i penala u bu...
Broj 90, maj 2022.
Od prošle godine među narod se vratio osećaj da sve poskupljuje. To se može čuti na pijaci, u prodavnici, na ulici. Neuobičajeno dugih osam godina ...
Broj 90, maj 2022.
Vlast je na gradnji puteva zasnivala dobar deo svoje kampanje o uspešnoj vladavini jer to svi vide, ali ima i puno otvorenih pitanja. Na svim proje...
Broj 90, maj 2022.
Sve je krenulo od Nokije. Iz problema ovog giganta rodilo se puno kvalitetnih inženjera, ideja i startapa, reći se vam iskreno Finci. Ali, na to tr...
Broj 90, maj 2022.
Do pre nekoliko godina mladi ljudi, budući stručnjaci i tek svršeni studenti, kada dobiju diplomu, ulazili bi u začarani krug - za zaposlenje je po...
Broj 90, maj 2022.
Projekat „Znanjem do posla“ (E2E), kao partnerstvo vlada Švajcarske i Srbije, pokrenuo je četvrti krug izbora kompanija kojima će pružiti finansij...
Broj 90, maj 2022.
Apsurdno je očekivati da se mlađe generacije prilagode nama. Bitno je da se približimo jedini drugima, da se upoznamo i da prihvatimo da smo isti n...
Broj 90, maj 2022.
A1 Srbija je od početka svog poslovanja strateški orijentisana ka mladim ljudima i njihovom razvoju. Svesni smo da se učenje u današnje vreme ne od...
Broj 90, maj 2022.
Mi volimo da ističemo da je Erste Banka pravo mesto za sve one koji veruju u sebe, bez obzira na godine. Smatramo da je za napredak jedne kompanije...
Broj 90, maj 2022.
Do pre tri godine, mnogim zaposlenima bilo je nezamislivo da rade od kuće. Danas, dobar deo njih uživa u zasluženo datoj slobodi da autonomno organ...
Broj 90, maj 2022.
Apatinska pivara među top tri pivare u svetskoj Molson Coors pivskoj grupaciji prema strogim parametrima izvrsnosti. To je još jedna od tajni uspeh...
Broj 90, maj 2022.
Nema karte pića, nema naručivanja cele flaše, ulazi se tek kada pozvoniš. Prvo što vidiš je zavesa i tek nakon nekoliko koraka shvataš da si ušao u...
Broj 90, maj 2022.
Kakva je situacija sa nekovid lečenjem, pokazuje jedan primer: u Domu za odrasle i invalidna lica na Bežanijskoj kosi, većina štićenika već dve god...
Broj 90, maj 2022.
Trpi li umetnost pravne stege, kako izgleda tržište umetničkih dela u Srbiji i svetu, šta je zajedničko kolekcionarima slika i NFT tokena i postoje...
Broj 90, maj 2022.
Industrija vune nekad je bila razvijena i izvozno orijentisana. Danas je opstao veoma mali broj vunarskih predionica u Srbiji. Na domaćem tržištu v...
Broj 90, maj 2022.
Čini se da nas je, čak i na globalnom nivou, zahvatila epidemija stresa. Kod psihologa u kliničkoj praksi sve češće dolaze ljudi sa simptomima koji...
Broj 90, maj 2022.
Bilo je potrebno čitavih 10 godina da monolitna vlast Srpske napredne stranke počne da se kruni i raspada. Iako su mnogi očekivali i priželjkivali ...
Broj 90, maj 2022.
Kreatori i njihove kreacije ulaze u novu formu ekonomskog transfera vrednosti. Ona sada više nije u samom delu, kao nečemu autorskom, već i u način...
Broj 90, maj 2022.
Ovo je priča o producentima i debitantima i o tome kako je jedan mladi filmski reditelj, po cenu svega, odbranio svoje pravo da snimi delo kakvo je...
Broj 90, maj 2022.
Tekstovi u ovoj rubrici zamišljeni su da „razbijaju” stereotipe i donose manje poznate podatke o poznatima, bez mnogo komentara i autorovog „soljen...
Broj 90, maj 2022.
Maškare se obično povezuju sa kulturnom sferom Zapada, jer je njoj uspelo da ih popularizuje i naravno komercijalizuje, čemu su primeri karnevali u...
Broj 90, maj 2022.
Kle je jedan od umetnika čiji rad nije mogao da izbegne komercijalizaciju. Njegovi „dečji“ crteži i dalje se kopiraju u milionskim tiražima i kače ...
Broj 90, maj 2022.
Proširenje porodične kuće u Santa Moniki američkom arhitekti Frenku Geriju donelo je svetsku slavu, ali i komešanje u komšiluku Arhitekta i „vaja...
Nema komentara