
Kolumna Biljane Stepanović
Potplati, pripreti, pobedi
Broj 88, mart 2022.
Kako se približavaju izbori, tako i vlast dodaje gas u otvorenom podmazivanju svih ciljnih grupa od kojih očekuje glas. Pa tako vladajuća garnitura...
Demokratija se u Srbiji još nije zapatila, a kad će - ne znamo. I ne pričam o društveno-političkom uređenju. To se još i može dovesti na koliko-toliko pristojan nivo uvođenjem standarda i zakona i njihovom doslednom primenom. Mislim na demokratiju u glavama, ali ne čak ni u smislu poštovanja i uvažavanja tuđeg mišljenja, već na nešto mnogo elementarnije - da ne želiš da nekome ko misli drugačije, a pritom to mišljenje nikoga ne ugrožava, ukineš pravo na iskazivanje mišljenja, pa i pravo na postojanje.
Upravo to smo imali prilike da vidimo u protekla dva meseca na slučaju deportacije srpskog tenisera Novaka Đokovića iz Australije. Tokom celog ovog slučaja, od samog početka do kraja koji se tek sada donekle nazire, u ogromnom delu srpske javnosti vladala je prava psihoza čiji je stožer teza da se zli Zapad ostrvio na Novaka zato što je Srbin, zato što je slobodouman i zato što ne želi da se povinuje pravilima. Ovde nisu tema ni brljotine australijske administracije i vlade, kao ni brljotine Novaka Đokovića i kompletnog njegovog tima. Tema su baš ti obični mali i neretko psihotični internet ratnici, koji su ustali u bezrezervnu odbranu još uvek najboljeg tenisera sveta, bez ikakvog kritičkog otklona i racionalnog rezonovanja, spremni i da odrubljuju glave ako treba.
Ukoliko ste samo pokušali tih dana da „terate kontru“ i potegnete pitanje Đokovićeve odgovornosti u celom tom zamešateljstvu, sve su prilike da ste, u boljem slučaju, bili žestoko izvređani, a u onom gorem, inboksi na društvenim mrežama bili su vam zatrpani psovkama i pretnjama najrazličitijih vrsta. Poslednja je kroz ovaj neprijatni i bolni špalir prošla Brankica Raković, urednica banjalučkog magazina Lola, koja se polovinom februara drznula da napiše par kritičkih tvitova na račun Novaka Đokovića. Odijum koji je doživela na društvenim mrežama okončan je tako što je najpre obrisala pomenute tvitove, a potom i svoj tviter-nalog. Pritisak primitivizma je jednostavno bio prevelik. Umesto da se ova situacija završi krivičnim prijavama i privođenjem pravdi onih koji su jednoj ženi pretili zbog Novaka Đokovića (?!), desilo se to da je ona bila ta koja je morala da ustukne.
Sama ideja da nekome pretiš ugrožavanjem fizičkog integriteta, samo zato što ti se ne sviđa šta i kako misli o nekoj temi, pritom opet ponavljam, ne ugrožavajući ničija prava - poražavajuća je. Možemo da se ne slažemo. Možemo da upadnemo u vatru prilikom polemike, možemo da razmenimo i neke teške reči, ali sve dok su argumenti okosnica priče, na dobrom smo terenu. Onog trenutka kada, poput razularene srednjovekovne horde, dohvatimo vile i baklje i krenemo u progon, šikaniranje i zlostavljanje nekoga ko drugačije misli, samo zato što drugačije misli, imamo problem. I ponoviću opet, govorimo o drugačijem mišljenju koje ne ugrožava ničija prava i integritet.
Onog momenta kada na takvo mišljenje odgovoriš najprizemnijim vređanjem ili ličnim pretnjama po nečiji život i telesni integritet, izašao si ne samo iz okvira normalnog, već i iz okvira legalnog. Važno je da shvatimo da su i tuđi stavovi jednako legitimni kao i naši, sve dok direktno ili indirektno ne ugrožavaju nekoga ili ne propagiraju mržnju po osnovama koje su definisane zakonima ove zemlje. I drugo, koliko god nas nečiji stavovi i mišljenje iritirali, nemamo apsolutno nikakvo pravo da nekome pretimo da ćemo da ga prebijemo, silujemo, ubijemo ili šta već sve kreativno pada na um ratnicima za tastaturama ovih dana. To je ilegalna rabota, opet definisana zakonima ove zemlje. Ovakve stvari već predugo traju u javnoj sferi i moraju da prestanu. I ma koliko izgledalo da smo previše zaglibili, nismo. Nikad nije prekasno postati normalan i pristojan.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 88, mart 2022.
Kako se približavaju izbori, tako i vlast dodaje gas u otvorenom podmazivanju svih ciljnih grupa od kojih očekuje glas. Pa tako vladajuća garnitura...
Broj 88, mart 2022.
Vlast je uspela u nameri da pre izbora maksimalno podeli stranke iz opozicije. Pocepane su (beznadežno) i prozapadne stranke i stranke koje su prot...
Broj 88, mart 2022.
Da li ste primetili kako je sve poskupelo? Litar i po svežeg mleka košta više od 140 dinara u malim prodavnicama, a ne tako davno mogao je da se ku...
Broj 88, mart 2022.
Iako je socijalistička Jugoslavija delovala kao „monolitna“, jednopartijska država, sa veoma kontrolisanom štampom i ograničenom slobodom izražavan...
Broj 88, mart 2022.
Najveći evropski telekomunikacioni operateri pozvali su EU zakonodavce da primoraju velike tehnološke kompanije (big tech) da doprinesu finansiranj...
Broj 88, mart 2022.
Naš film je jedan korak i kao zemlja nismo nikad bili bliže da se sa Netfliksom prave sporazumi za produkciju, a ne samo za akviziciju domaćeg sadr...
Broj 88, mart 2022.
Rast zarada u evrima pokazuje samo koliko više evra građani mogu da kupe za prosečnu zaradu, ali ne i koliko više proizvoda mogu sebi da priušte P...
Broj 88, mart 2022.
Kompanije koje na korporativnom takmičenju dobiju titulu najboljeg poslodavca izdvajaju se po izvanrednim uslovima za zaposlene, sigurnom radnom ok...
Broj 88, mart 2022.
Kompanije koje na korporativnom takmičenju dobiju titulu najboljeg poslodavca izdvajaju se po izvanrednim uslovima za zaposlene, sigurnom radnom ok...
Broj 88, mart 2022.
Generacijske razlike, za nas u Bambiju, predstavljaju našu snagu. Daju nam mogućnost da kroz uvođenje novih veština koje odlikuju mlade talente, do...
Broj 88, mart 2022.
Imlek kao regionalni lider na tržištu mleka i mlečnih proizvoda uživa ugled jedne od najangažovanijih kompanija kada je reč o društveno odgovornom ...
Broj 88, mart 2022.
Ljudi se često blokiraju i sami sebi stave neki okvir, neka ograničenja, ne vide svoje potencijale i resurse i misle da je neki problem daleko veći...
Broj 88, mart 2022.
Dok su najveći ponos ovdašnjih vlasti brzo izgrađene kovid bolnice, u njima rade medicinari sa ugovorima na određeno i radno mesto im je klimavo. N...
Broj 88, mart 2022.
U poslednjih deset godina Republika Srbija je iz budžeta isplatila oko milijardu evra za kazne i penale. To je dvostruko više od uštede ostvarene s...
Broj 88, mart 2022.
U Srbiji, pre svega, treba da se unapredi pravni okvir i omogući efikasna primena principa „produžene odgovornosti“ i načela „zagađivač plaća&ldquo...
Broj 88, mart 2022.
Na onlajn tržištu često se dešava da prodavci nude kopije velikih svetskih brendova, zbog čega čuvene kompanije ne samo da imaju gubitke u prodaji,...
Broj 88, mart 2022.
Pojam „velikanke“ na Guglu nije ni postojao sve donedavno, kada se pojavila izložba „Velikanke srpske kulture“, posvećena velikim naučnicama i umet...
Broj 88, mart 2022.
Za dugoročnije efekte filantropskih inicijativa neophodno je strateško planiranje, kao i bolje povezivanje različitih društvenih aktera. Pored toga...
Broj 88, mart 2022.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 88, mart 2022.
Kaže se da su „u laži kratke noge". Ako je tako, kako to da se kod nas laži i lažljivci dugo i uspešno održavaju „u sedlu"? Kako to da većina, ipak...
Broj 88, mart 2022.
Kad Fejsbuk padne, daleko se čuje. Digitalni gigant Meta koji u svom vlasništvu poseduje ne samo Fejsbuk, nego i Instagram, Mesindžer i WhatsUp, iz...
Broj 88, mart 2022.
Teško je poverovati, ali ja sam do pre izvesnog vremena uživala u svojoj muci. Doduše, nisam ja to baš tako jasno percipirala, al' sam se ponašala ...
Broj 88, mart 2022.
Chanel je ograničio prodaju svojih torbi tako da sada možete da kupite jedan model u dva meseca, pod uslovom da druga kupovina ne bude identična pr...
Broj 88, mart 2022.
U bogatoj ruskoj umetnosti, do prvih platana Isaka Levitana, pejzaž je uglavnom smatran dosadnim žanrom. Veliki talenat i neverovatna umešnost ovog...
Broj 88, mart 2022.
Slavni brend RIMOWA, koji kreira putni asortiman, osnovan je 1898. godine u Kelnu u Nemačkoj i od tada važi za jedan od najtraženijih kofera za put...
Nema komentara